7 emocija koje se talože u nama i snažno utječu na zdravlje

Uzroci mnogih bolesti su dublji nego što mislimo i u velikoj mjeri ovise o nama samima. Vrlo često ozdravljenje može trajati kraće, ako oboljela osoba radi na suzbijanju štetnih misli i kontroli vlastitih misli i emocija. Za razliku od osoba koje konzumiraju ogromne količine tableta i lijekova.

Naš je ego povezan s negativnim osobinama kao što su strah, zavist, mržnja, ponos, laganje i pohlepa. Emocije se stvaraju na razini srca (uma). Često, nakon izbacivanja negativne emocije iz nas samih dolazi do osjećaja unutarnje praznine i umora. S druge strane, ako ne izbacimo negativne emocije, sve to ostaje u nama i taloži se. Te emocije doslovno “jede” tijelo iznutra.

Odavno je otkriveno kako po prirodi agresivni, ljuti i nervozni ljudi imaju bolesnije tijelo i češće su bolesni od ostalih osoba.

Što nam je činiti?

Odgovor je jednostavan – slijediti utvrđene norme ljudskih odnosa. Biti nesebičan, živjeti u skladu s univerzalnim zakonima, što se čini da i nije tako teško. Povijest Kine sadrži zapise o stogodišnjaku Li Dzin Yunu, koji je umro je 1928. godine. Tijekom svog dugog života, pridržavao se triju osnovnih pravila:

1. Izbjegavati prejake emocije – jer one tijelu crpe energiju i ometaju učinkovitost svih organa u tijelu.

2. Ne žuriti – jer se sve događa u svoje vrijeme.

3. Svakodnevno raditi fizičke vježbe i vježbe disanja.

Zašto je njegovo prvo pravilo bilo “izbjegavati jake emocije”?

Tradicionalna kineska medicina poznaje pojam “sedam osjećaja”. Tako se zove sedam vrsta emocija:

~ radost

~ bijes

~ tuga

~ zamišljenost

~ jad

~ strah

~ zaprepaštenje

U normalnim uvjetima i uz umjeren intenzitet izražaja, ove emocije uglavnom ne uzrokuju bolesti. Međutim, zbog dugotrajnih psihičkih uznemiravanja ili iznenadne oštre psihološke traume, promjene osjetila postaju nekontrolirane i mogu dovesti do poremećaja normalnog protoka energije u tijelu.

Rezultat toga je nemoć koju orijentalni liječnici imenuju kao “unutarnje ozljede.” “Unutarnje ozljede” neposredno su povezane s unutarnjim organima i stvaraju nered u cirkulaciji energije. Naravno, razina i intenzitet izražavanja emocija drugačija je kod svake osobe. No, već je odavno otkriveno kako po prirodi agresivni, ljuti i nervozni ljudi imaju bolesnije tijelo i češće su bolesni od ostalih osoba.

Kako emocije utječu na unutarnje organe?

Radost: pozitivan faktor. Ali, kada je previše intenzivan i trajan, negativno djeluje na srce. Previše radosti oduzima srcu energiju. To pokazuje da je u svemu potrebna umjerenost. Tu spada i “negativno zadovoljstvo”. Na primjer, zadovoljstvo zbog nanošenja štete drugima, a što također uzrokuje bolesti.

Ljutnja: šteti jetri. Kada se osoba naljuti, “zapali vatru u jetri” i jetra radi s velikim opterećenjem. Ljutnja pojačava energiju, što rezultira oštećenjem vida, glavoboljom ili vrtoglavicom. Osobe sklone ispadima bijesa, često su predisponirane za bolesti srca.

Depresija: negativno utječe na pluća. Pretjerana tuga i žalost dovode do supresije volje, energija pluća se smanjuje.

Uzrujanost:  šteti slezeni. Ako osoba previše razmišlja o lošim stvarima i previše brine, stradaju slezena i želudac. Energija je u zastoju, što rezultira pogoršanim radom probavnog i apsorpcijskog sustava.

Strah: šteti bubrezima. Strah ih lišava energije, energija “pada”, zbog čega nastaje nesposobnost zadržavanja urina i stolice.

Zaprepaštenost: dovodi do toga da se “srce nema na što osloniti, duh se nema čemu pridružiti”. Nastaje emocionalni nemir i zbunjenost.

“Bolest nije kaos. To je strogi redoslijed događaja uzrokovan neravnotežom tjelesnih funkcija.”

Budući da su naši vitalni organi povezani s duhovnim svijetom ili “vrlinama”, zdravstvene prakse imaju cilj ponovno uspostaviti i održavati tjelesnu i duhovnu snagu – jedno kroz drugo.

Kada bilo koji organ tijela ne dobije dovoljno energije, fizičko stanje tog organa se pogoršava i istovremeno postaje sve teže izražavati “vrlinu” povezanu s tim organom. Bolne poremećaje normalnog funkcioniranja unutarnjih organa uzrokuju negativna emocionalna stanja.

Tehnike samopomoći masažom prstiju

Ako se bojite ili se ne možete riješiti nesvjesnog straha, uhvatite prstima jedne ruke mali prst druge ruke i masirajte ga. Prvo na jednoj ruci, pa na drugoj. Ova masaža pomaže u složenim psihološkim situacijama vezanima uz strah. Može biti korisna kada osoba ne može govoriti ispred velike skupine ljudi, ako joj je u procesu pregovaranja “oduzet jezik”. Može pomoći studentima ukloniti strah prilikom odgovaranja na ispitu, itd.

Palčevi su povezani sa želucem. Utječu na osjećaj tjeskobe i zabrinutosti.

Kažiprsti su isprepleteni s plućima i debelim crijevima, a utječu na osjećaj tuge, jada i depresije.

Prstenjaci imaju točku za kontroliranje bijesa. Osjećate le da biste se mogli naljutiti – izmasirajte prstenjake nekoliko puta. Ubrzo ćete primjetiti kako je bijes u vama nestao.

Srednji prsti povezani su sa srcem, tankim crijevom, sustavima cirkulacije krvi i limfe te disanjem. Usklađuju nestrpljenje, žurbu, povrijeđenost, ranjivost.

Drugi učinak na jetru kroz prstenjake je uklanjanje toksina. Pri konzumaciji alkohola i droga, a također i kod pušača, toksini se akumuliraju u unutarnjim organima i pogađaju živčani sustav, pa se čovjek pretvara u “spoj nadraženih živaca “. Napravite masažu – iako je, naravno, bolje ne piti i ne pušiti …

Ciklus masaže svakog prsta sastoji od 3-10 pritisaka po dužini prsta, a zatim po širini. Trebalo bi početi s lijevom rukom, a završiti prstima desne ruke.

“Nemoguće je postati savršen preko noći, ali također ništa veliko i prekrasno ne nastaje samo od sebe. Tome moramo težiti.”

Što učiniti kad nastupi napadaj panike?

 

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads